Foto galerija

Odluku  o obilježavanju Dana filozofije pokrenuo je UNESCO – v ured za društvene i humanističke znanosti 2002. godine.

Naša škola uključena je u projekt obilježavanja Dana filozofije od 2008. i od tada, tijekom godina, obrađivali smo više tema kojima smo pokušali prikazati filozofski način mišljenja i djelovanja, upozoriti na probleme svijeta u kojem živimo, ukazati na mogućnosti drugačijeg mišljenja od onog društveno zadanog, osvijestiti nužnost kritičkog pristupa i učiniti upitnim društvene postulate koji se čine neupitnima, pokušali smo rasvijetliti načine autentične egzistencije u apsurdnim životnim situacijama.

2008. g. pozvali smo Sokrata da pokuša riješiti naše moralne dileme, 2009. g. govorili o metafizici tjeskobe koja nas nažalost sve više zaokuplja, 2010. promišljali mogućnosti stvaralačke igre, 2011. razgovarali o duši… Prošle godine obilježili smo 300 godina rođenja Jean Jacquesa Rousseaua, upoznali njegovu filozofiju, utjecaj njegovih ideja na razvitak građanskog društva, njegovo poimanje prirode i društva, te prepoznali aktualnost njegova mišljenja u suvremenom društvu.

Tema ovogodišnjeg obilježavanja bila je Labirint. Možda su, uistinu, svi napori naše svijesti da oblikuje stvarnost u kojoj živimo, samo prolaženja kroz labirint iz kojeg nam se čini kao da nema izlaza.

Čovjek je oduvijek koristio simbole kako bi vlastite težnje i spoznaje sačuvao od zaborava. Simboli su vezani uz različite aspekte ljudskog života: uz pojam harmonije, smrti, vječnosti, ljubavi, besmrtnosti, a u današnje vrijeme uz stranost, strah i tjeskobu. Karakter kulture je simbolički, tumačenje pojava i situacija, u kojima živimo, putem različitih simbola. Simboli nisu samo naslijeđe prošlosti, već način izražavanja i komunikacije među ljudima. Simbolom labirinta htjeli smo prikazati mnoštvo problema povijesnog i suvremenog svijeta s kojima se susrećemo te predložiti ili negirati mogućnosti izlaza.

Filmom koji su izradili učenici 4.C razreda prema tekstu prof. Marije Lamot, problematizirali smo labirint svemira i labirinte civilizacije: početke europske civilizacije vezane uz grad Knosos na Kreti i mit o Europi, kao početak europskog i svjetskog labirinta; labirinte povijesti vezane uz ratove i totalitarne režime; labirint suvremenog društva potrošačkog obilja, globalizacije, ali  i siromaštva i gladi velikog dijela svjetskog stanovništva; labirint znanosti, tehnologije, naročito informatičke tehnologija, te obrazovanja; labirint prirode i ljudskog djelovanja na prirodu putem tehnologije, labirint ekoloških i bioetičkih problema; te na kraju egzistencijalne probleme suvremenog čovjeka vezane uz alijenaciju, tjeskobu, mogućnosti, odnosno nemogućnosti slobode, moralne autonomije, stvaralaštva i vjere. U izradi filma sudjelovali su učenici Blaž Mislav Bura, Matija Borlinić, Luka Puljko, Borna Hodak Kamenečki, Marcel Gojak(4.C), te čitanjem teksta Janko Šalković, (4.C) Fran Tomašić, Biserka Fruk (4.A) i Karla Luić Kmezić(4.D). Kasnije su učenici 4.A, 4.C i 4.D debatom na temu Labirint,  pokušali prikazati mnoge životne situacije  i  ponuditi moguća rješenja za izlaz iz njih, ili utvrditi da nema izlaza, odnosno da je čovjek nemoćan prevladati egzistencijalne vrtloge… Dijalozi su bili vezani uz teme znanosti i tehnologije, filozofije, prirode, društva te egzistencijalne probleme pojedinaca. Program koji je trajao 2 i pol sata s interesom su pratili učenici trećih razreda gimnazije, neki profesori i gosti.

„Prodrijeti u labirint znači staviti se u namjernu samoću; znači prihvatiti zamršeno kretanje i nepoznatu strogost sudbine te tako pokušati naći rješenje; znači odbijati svaku pomoć,osim ako potječe od naše svijesti. Kad bismo se i našli u tako sretnom položaju da u ruci držimo konac izbavljenja, i to u krajnjem slučaju možemo sebi zahvaliti. Arijadna iz mita, koja nas u dovoljnoj mjeri sažalijeva, ili koja nas u dovoljnoj mjeri voli, dolazi samo zato da nagradi našu hrabrost.“ (Paolo Santarcangeli)

Projekt je osmislila i vodila prof. Marija Lamot.